Razvoj društva kao cjeline odvija se kontinuirano u svim segmentima. Okoliš, socijalna pitanja, lokalni razvoj, politička vlast i upravljanje, biznis, odgovorno poslovanje, društveno poduzetništvo – sva ova područja doprinose razvoju društva. Osnovno pitanje koje se postavlja jest kakav učinak oni imaju na društvo i njegov razvoj, a još bitnije kako doći do dokaza koji će potkrijepiti taj učinak. Do potrebnih podataka dolazi se različitim metodama, mjerenjima, alatima koji u većini slučajeva nisu standardizirani. No, ujednačeno mjerenje ovakvih uglavnom nefinancijskih informacija i njihova interpretacija potrebna je kako bi na vjerodostojan način mogli odgovoriti na važno pitanje: “Kakvu razliku stvaramo/što se mijenja našim djelovanjem?”
Organizacije civilnog društva i društvena poduzeća nastoje javnosti opravdati svoje djelovanje mjerenjem odnosno vrednovanjem vlastitog društvenog učinka, a sve više tome teže i ostali sektori. Da bi mogli jasno odrediti, vrednovati odnosno izmjeriti učinak koji stvara organizacija potrebno je krenuti od definicije učinka – koja za sada, na žalost, nije jedinstvena. Naime, učinak se definira i shvaća različito, ovisno o kategoriji korisnika. U hrvatskom kontekstu, učinak možemo promatrati kao cjelokupno djelovanje organizacije s ekonomsko-financijskog aspekta, društvenog aspekta i okolišnog aspekta, koje nastaje provedbom aktivnosti organizacije.
Proces mjerenja učinka ima svoj slijed: kreira se predložak, prikupljaju se podaci, zatim se analiziraju i interpretiraju, sažimaju se ključne informacije koje postaju predmetom rasprave. U mjerenju odnosno procjenjivanju učinka koristimo se indikatorima.
Indikatori koji se koriste su financijske i nefinancijske prirode (informacije o društvenom i okolišnom utjecaju). Financijske informacije nalazimo u financijskim izvještajima, dok nefinancijske informacije možemo dobiti na više načina. Danas prepoznatljivi alati i metode za mjerenje i izvještavanje o društvenom učinku su Društveni povrat ulaganja (Social Return on Investment – SROI), Društveno odgovorno računovodstvo i revizija (Social Accounting and Audit), Social balanced scorecards i brojni drugi, pri čemu odabir pravog alata i metode koji će se koristiti ovisi o vrsti organizacije koja želi mjeriti društveni učinak, djelatnosti kojom se organizacija bavi, veličini organizacije itd.
Sama problematika mjerenja i vrednovanja društvenog učinka općenito je kompleksni pojam i zahtijeva strpljenje, vrijeme, iskustvo, stručnost i razumijevanje onih koji ga mjere, dok je istovremeno potrebno razumijevanje onih kojima se vrednovanje prezentira (korisnika takvih izvještaja). Dobiveno vrednovanje i ocjena mogu biti poticaj i referenca kojom će organizacije/tvrtke svoje djelovanje moći “jasno opravdati“ svima koji sumnjaju u svrhu njihova djelovanja.
Europska komisija je još prije nekoliko godina prepoznala potrebu za razvojem metodologije koja bi mjerila društveno-ekonomske koristi koje stvaraju društvena poduzeća. Komisija smatra da je razvoj nedvosmislene metodologije za mjerenje društvenog učinka društvenih poduzeća prilikom njihovog učinka na zajednicu ključan u dokazivanju da novac investiran u društvena poduzeća pridonosi visokim uštedama i dohotku.
Stoga je u listopadu 2012. godine oformljena posebna skupina stručnjaka tzv. GECES (Expert Group on Social Entrepreneurship/Groupe d’Experts de la Commission sur l’Entrepreneuriat Social) čija je zadaća razviti metodologiju mjerenja društvenog učinka aktivnosti društvenih poduzeća. Razvoj metodologije bio je potreban iz dva osnovna razloga i to:
- radi razvoja Europskih fondova za društveno poduzetništvo (EuSEFs) – kako bi se dodatnim kriterijima olakšalo odlučivanje o tome kamo i zašto se sredstva ulažu,
- u kontekstu Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) – prema kojem se odobravaju određena bespovratna sredstva društvenim poduzećima koja mogu dokazati da stvaraju mjerljiv društveni učinak.
Na tragu toga je i Vlade Republike Hrvatkse u travnju 2015. usvojila “Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine“, s ciljem razvoja poslovanja koje povezuje poduzetničku praksu poslovnog svijeta i vrijednosti društvene odgovornosti, zaštite okoliša i mjerenja socioekonomskog učinka. Društveno poduzetništvo pristupa postojećim društvenim problemima na nov način provedbom ekonomskih aktivnosti uz inovativno kombiniranje postojećih resursa i stvaranje ne samo ekonomske nego i društvene vrijednosti.
U kontekstu tog razvoja jedna od aktivnosti jest razvoj i primjena metodologije za praćenje i vrednovanje društvenog, ekonomskog i okolišnog učinka društvenog poduzetništva koja bi se trebala provoditi kontinuirano do 2020. godine, u okviru koje bi trebala biti razvijena metodologija za praćenje i vrednovanje učinaka socijalnog/društvenog poduzetništva. Stoga je ACT Grupa iz Čakovca, u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva pokrenula proces razvoja metodologije i uspostave sustava za praćenje, mjerenje i izvještavanje o društvenom učinku.
Izvor: https://pokreninestosvoje.hr/sto-je-drustveni-utjecaj-i-kako-ga-mjeriti/
Društveni povrat ulaganja (Social Return on Investment – SROI)
Jedna od najpoznatijih metoda za mjerenje i izvještavanje o društvenom učinku je društveni povrat ulaganja (Social Return on Investment – SROI). Ova metoda zahtjeva interakciju organizacije i njezinih ključnih dionika da bi se prikupili podaci o pozitivnim promjenama koje su dionici iskusili. Prema ACT Grupi, koja je razvila posebnu metodologiju mjerenja društvenog učinka prilagođenu hrvatskom kontekstu, pomoću ove metode može se izračunati koliko je društvene vrijednosti nastalo korištenjem raspoloživih resursa (kapital, vrijeme, infrastruktura) prilikom provedbe neke aktivnosti. Nastalim promjenama (društvenim, ekonomskim i okolišnim učincima) dodjeljuje se monetarna vrijednost koja omogućuje izračun omjera društvenog povrata ulaganja, koji govori koliko je kuna zarađeno za društvo ulaganjem 1,00 kn.